Svjetski dan bijelih traka

31. maja 1992. godine vlasti bosanskih Srba u Prijedoru izdale su naredbu putem lokalnog radija kojom se naređuje nesrpskom stanovništvu da obilježi svoje kuće bijelim zastavama ili čaršafima, i da pri izlasku iz kuća stave bijele trake oko rukava.

Ovo je bio početak kampanje istrebljenja u kojoj su provođene masovne egzekucije, silovanja, otvarani koncentracioni logori i činjeni drugi zločini, i čiji je konačni ishod bio uklanjanje 94% bosanskih Muslimana i bosanskih Hrvata sa teritorije opštine Prijedor.
Ovo je bio prvi put od 1939. i nacističkog proglasa po kojem su poljski Jevreji morali nositi bijele trake sa plavom Davidovom zvijezdom oko rukava, da su članovi jedne etničke ili religijske grupe na ovaj način bili obilježeni za istrebljenje.

Članovi Evropske posmatračke misije su posvjedočili da su čak u augustu 1992. tokom posjete selima oko Prijedora u kojima su živjeli i Srbi i Muslimani vidjeli bijele zastave na muslimanskim kućama da bi se mogle razlikovati od srpskih. Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju objavio je rezultate kampanje progona nesrpskog stanovništa koja je uslijedila uporedo sa genocidom.

Na hiljade ljudi je ubijeno, zatočeno, mučeno, deportovano ili silovano i Prijedor kao zajednica se promijenio zauvijek.

Danas je Bosna i Hercegovina država koja funkcionise na osnovama mirovnog sporazuma potpisanog 1995. po kojem Prijedor pripada teritoriju Republike Srpske.

Opštinske vlasti u Prijedoru do današnjeg dana nisu žrtvama ove genocidne kampanje na bilo koji način odali počast za patnje kroz koje su prošli. Gradonačelnik Marko Pavić i lokalne vlasti odbijaju javno priznati da su zločini počinjeni u Prijedoru, uprkos brojnim presudama međunarodnih i lokalnih sudova. Podizanje spomenika prijedorskim žrtvama u gradu nije dozvoljeno, a pristup mjestima zločina onemogućuju mnogi uključujući i Acelor-Mittal, kompaniju koja je danas vlasnik lokacije na kojoj se nalazio zloglasni logor Omarska.

Zbog toga vas pozivamo da danas iskažete svoju solidarnost sa žrtvama masovnih zločina počinjenih u Prijedoru i širom svijeta, noseći bijelu traku oko ruke ili isticanjem zastave ili bijelog čarsafa na svom prozoru.

Ovaj čin ima za cilj podizanje svijesti o borbi za dostojanstvo miliona žrtava masovnih zločina i nepravde. Od Prijedora do Johanesburga, od Džakarte do Lime, na ovaj dan dignimo glas protiv poricanja istine o počinjenim zločinima. Dajmo podršku ljudima širom svijeta nad kojima je počinjen zločin zbog njihove rase, etničke pripadnosti ili političkih uvjerenja.

Zvanična web stranica kampanje: www.stopgenocidedenial.org

Jazz Fest Sarajevo 2024

2. aprila 2024.

U petak četiri koncerta

10. novembra 2023.

Drugi dan – tri trija!

9. novembra 2023.